Šta je psorijaza? Simptomi i metode liječenja

Šta je psorijaza?

Psorijaza, također poznata kao psorijaza, je kronična i neizlječiva bolest i uočava se u stopi od otprilike 1-3% širom svijeta. Iako često počinje u tridesetim godinama, može se pojaviti u bilo kojoj dobi od rođenja. U 30% slučajeva postoji porodična anamneza.

Kod psorijaze ćelije u koži stvaraju različite antigene. Ovi antigeni igraju ulogu u aktivaciji imunog sistema. Aktivne imunološke stanice se vraćaju u kožu i uzrokuju proliferaciju stanica i rezultirajuće stvaranje plakova specifičnih za psorijazu na koži. Stoga je psorijaza bolest koju tijelo razvija protiv vlastitih tkiva. Takvi poremećaji se klasifikuju kao autoimune bolesti.

Kod pacijenata sa psorijazom aktiviraju se ćelije T limfocita imunog sistema i počinju da se akumuliraju u koži. Nakon nakupljanja ovih ćelija u koži, životni ciklus nekih ćelija kože se ubrzava i te ćelije formiraju strukturu tvrdih plakova. Psorijaza nastaje kao rezultat procesa proliferacije ovih stanica kože.

Ćelije kože nastaju u dubokim slojevima kože, polako se izdižu na površinu i nakon određenog vremenskog perioda završavaju svoj životni ciklus i odbacuju se. Životni ciklus ćelija kože traje otprilike 1 mjesec. Kod pacijenata sa psorijazom, ovaj životni ciklus može se skratiti do nekoliko dana.

Ćelije koje završe svoj životni ciklus nemaju vremena da otpadnu i počnu se nakupljati jedna na drugoj. Lezije koje nastaju na ovaj način mogu se pojaviti kao plakovi, posebno u područjima zglobova, ali i na pacijentovim rukama, stopalima, vratu, glavi ili koži lica.

Šta uzrokuje psorijazu?

Osnovni uzrok psorijaze nije definitivno otkriven. Nedavne studije naglašavaju ideju da genetski faktori i faktori povezani sa imunološkim sistemom mogu biti zajednički efikasni u razvoju bolesti.

Kod psorijaze, koja je autoimuno stanje, stanice koje se inače bore protiv stranih mikroorganizama sintetiziraju antitijela protiv antigena stanica kože i uzrokuju pojavu karakterističnih osipa. Smatra se da neki okolišni i genetski faktori mogu pokrenuti razvoj stanica kože koje se regeneriraju brže nego inače.

Najčešći od ovih faktora okidanja su:

• Infekcija grla ili kože
• Hladni i suvi klimatski uslovi
• Pratnja različitih autoimunih bolesti
• Traume kože
• Stres
• Upotreba duhana ili izloženost dimu cigareta
• Prekomjerna konzumacija alkohola
• Nakon brzog ukidanja lijekova koji potiču od steroida
• Nakon upotrebe nekih lijekova koji se koriste za liječenje krvnog tlaka ili malarije

Na pitanje da li je psorijaza zarazna, može se dati odgovor da se ova bolest može javiti kod svakoga i da se među ljudima ne širi. U jednoj trećini slučajeva može se otkriti istorija detinjstva.

Porodična anamneza je važan faktor rizika. Pojavljivanje ove bolesti kod članova uže porodice može dovesti do povećane šanse da osoba boluje od psorijaze. Genetski naslijeđena psorijaza otkrivena je kod otprilike 10% osoba u rizičnoj skupini. Od ovih 10%, 2-3% razvije psorijazu.

Razne studije su otkrile da može postojati 25 različitih regija srca povezanih s rizikom od psorijaze. Promjene u ovim genskim regijama mogu pokrenuti T ćelije da se ponašaju drugačije od normalnog. Osipi u vidu proširenja krvnih sudova, ubrzanja ćelijskog ciklusa i peruti se javljaju na koži zahvaćenoj T ćelijama.

Koji su simptomi i vrste psorijaze?

Psorijaza ima kroničan tok i većina pacijenata ima kožne naslage i perut. Bolest je vrlo česta u četvrtini slučajeva. Spontani oporavak je rijedak, ali u nekim slučajevima može doći do perioda remisije i egzacerbacije. Stres, alkohol, virusne ili bakterijske infekcije mogu uzrokovati napade. Pušenje je također među faktorima koji mogu pogoršati bolest.

Većina pacijenata ima svrab, kao i plakove na koži. Kod uobičajenih bolesti može doći do poteškoća u održavanju tjelesne temperature, zimice, drhtavice i povećane potrošnje proteina. U nekim slučajevima može se razviti reumatizam zbog psorijaze. Kod reumatizma povezanog s psorijazom, može se javiti u zglobovima zglobova, prstiju, kolenima, skočnim i vratnim zglobovima. U ovim slučajevima postoje i lezije kože.

Simptomi psorijaze mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se najčešće javljaju u kolenima, laktovima, vlasištu i genitalnom području. Kada se psorijaza pojavi na noktima, mogu se pojaviti sitne rupice, žuto-smeđa promjena boje i zadebljanje noktiju.

Psorijaza ima različite oblike ovisno o vrsti kožnih lezija:

• Plak psorijaza

Plak psorijaza, ili psorijaza vulgaris, najčešći je podtip psorijaze i čini oko 85% pacijenata. Karakteriziraju ga sivi ili bijeli osip na debelim crvenim plakovima. Lezije se najčešće javljaju na kolenima, laktovima, lumbalnoj regiji i vlasištu.

Ove lezije, koje variraju u veličini od 1 do 10 centimetara, kod nekih ljudi mogu dostići veličinu koja pokriva dio tijela. Trauma uzrokovana radnjama kao što je grebanje netaknute kože može izazvati stvaranje lezija na tom području. Ova situacija, nazvana Koebnerov fenomen, može ukazivati ​​na to da je bolest aktivna u tom trenutku.

Detekcija punktatnog krvarenja u uzorcima uzetim iz lezija kod pacijenata sa plak psorijazom naziva se Auspitzov znak i važan je za kliničku dijagnozu.

• Gutatna psorijaza

Gutatna psorijaza formira lezije u obliku malih crvenih krugova na koži. To je drugi najčešći podtip psorijaze nakon plak psorijaze i prisutan je u otprilike 8% pacijenata. Gutatna psorijaza obično počinje u djetinjstvu i mlađoj odrasloj dobi.

Rezultirajuće lezije su male, razmaknute i u obliku kapi. Osipi, koji se češće javljaju na trupu i ekstremitetima, mogu se pojaviti i na licu i vlasištu. Debljina osipa je manja od debljine plak psorijaze, ali se vremenom može zadebljati.

Mogu postojati različiti faktori koji izazivaju razvoj gutatne psorijaze. Bakterijske infekcije grla, stres, ozljede kože, infekcije i različiti lijekovi su među ovim faktorima koji izazivaju. Najčešći faktor otkriven kod djece su infekcije gornjih dišnih puteva uzrokovane bakterijama streptokoka. Gutatna psorijaza je oblik psorijaze s najboljom prognozom među svim podtipovima.

• Pustularna psorijaza

Pustularna psorijaza, jedan od teških oblika psorijaze, proizvodi crvene pustule, kao što ime govori. Lezije se mogu pojaviti u mnogim dijelovima tijela, uključujući izolirana područja kao što su dlanovi i stopala, i mogu doseći veličine koje pokrivaju veliku površinu. Pustularna psorijaza, kao i drugi podtipovi, može zahvatiti područja zglobova i uzrokovati perut na koži. Nastale pustularne lezije su u obliku bijelih, gnojem ispunjenih plikova.

Kod nekih ljudi, period napada u kojem se pojavljuju pustule i period remisije mogu se ciklično pratiti. Tokom formiranja pustula, osoba može imati simptome slične gripu. Groznica, zimica, ubrzan puls, slabost mišića i gubitak apetita su među simptomima koji se mogu javiti u ovom periodu.

• Intertriginozna psorijaza

Ovaj podtip psorijaze, koji se također naziva fleksuralna ili inverzna psorijaza, općenito se javlja na koži dojki, pazuha i prepona gdje se koža nabora. Rezultirajuće lezije su crvene i sjajne.

Kod pacijenata s intertriginoznom psorijazom, osip se možda neće pojaviti zbog vlage u područjima gdje se lezije pojavljuju. Treba biti oprezan jer se ovo stanje kod nekih ljudi može zamijeniti s bakterijskim ili gljivičnim oboljenjima.

Utvrđeno je da osobe s ovom psorijazom prate različite podtipove u drugim dijelovima tijela. Treba biti oprezan jer se lezije mogu pogoršati trenjem.

• Eritrodermijska psorijaza

Eritrodermijska psorijaza, poznata i kao eksfolijativna psorijaza, rijetka je podvrsta psorijaze koja formira lezije slične opekotinama. Ova bolest može biti dovoljno ozbiljna da zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Narušena kontrola tjelesne temperature jedan je od najvažnijih razloga za hospitalizaciju ovakvih pacijenata.

Kod eritrodermijske psorijaze, koja može istovremeno pokriti veliki dio tijela, koža izgleda kao nakon opekotina od sunca. Lezije se mogu vremenom formirati i otpasti u obliku velikih plijesni. Osip koji se javlja kod ovog vrlo rijetkog podtipa psorijaze prilično svrbi i može uzrokovati pekuću bol.

• Psoriatic Arthritis

Psorijatični artritis je reumatološka bolest koja je prilično bolna i ograničava fizičke aktivnosti osobe, a pogađa otprilike 1 od 3 pacijenata s psorijazom. Psorijatični artritis je podijeljen u 5 različitih podgrupa ovisno o simptomima. Trenutno ne postoji lijek ili druga metoda liječenja koja može definitivno izliječiti ovu bolest.

Psorijatični artritis kod pacijenata sa psorijazom, koja je u suštini autoimuni poremećaj, javlja se nakon što imuni sistem cilja na zglobove kao i na kožu. Ovo stanje, koje posebno može zahvatiti zglobove šaka, može se pojaviti u bilo kojem zglobu u tijelu. Pojava kožnih lezija kod pacijenata obično se javlja prije pojave tegoba zglobova.

Kako se dijagnostikuje psorijaza?

Dijagnoza bolesti se često postavlja na osnovu pojave kožnih lezija. Prisustvo psorijaze u porodici pomaže u postavljanju dijagnoze. U većini slučajeva, psorijaza se može dijagnosticirati samo fizičkim pregledom i pregledom lezija. U okviru fizikalnog pregleda dovodi se u pitanje prisutnost simptoma vezanih za psorijazu. U sumnjivim slučajevima radi se biopsija kože.

Tokom procesa biopsije, uzima se mali uzorak kože i uzorci se šalju u laboratoriju da se pregledaju pod mikroskopom. Postupkom biopsije može se razjasniti vrsta psorijaze.

Osim procesa biopsije, mogu se obaviti i različiti biohemijski testovi kako bi se podržala dijagnoza psorijaze. Kompletna krvna slika, nivo reumatoidnog faktora, brzina sedimentacije eritrocita (ESR), nivo mokraćne kiseline, test na trudnoću, parametri hepatitisa i PPD kožni test su među ostalim dijagnostičkim alatima koji se mogu primeniti.

Kako se liječi psorijaza (psorijaza)?

Prilikom odlučivanja o liječenju psorijaze uzimaju se u obzir i lično mišljenje pacijenta. Budući da će liječenje biti dugotrajno, vrlo je važno da se pacijent pridržava plana liječenja. Mnogi pacijenti imaju i metaboličke probleme kao što su gojaznost, hipertenzija i hiperlipidemija. Ove situacije se takođe uzimaju u obzir prilikom planiranja lečenja. Planiranje liječenja vrši se prema težini bolesti i da li narušava kvalitetu života.

U slučajevima lokaliziranim na određenom dijelu tijela, koriste se odgovarajuće kreme za kožu. Često se preferiraju kreme koje sadrže kortizon. Preporučuju se kreme kako bi koža bila vlažna. Trudnice se liječe manje snažnim kortizonskim kremama i fototerapijom. Prije toga se može konzultirati ginekolog kako bi se dobila informacija da tretman neće uzrokovati nikakvu štetu.

Krema, gel, pjena ili lijekovi dobiveni u spreju koji sadrže kortikosteroide mogu biti korisni u slučajevima blage i umjerene psorijaze. Ovi lijekovi se koriste svakodnevno tokom egzacerbacija, a koriste se duže vrijeme u periodima kada bolest nije prisutna. Dugotrajna upotreba jakih kortikosteroidnih lijekova može uzrokovati stanjivanje kože. Drugi problem koji se javlja pri dugotrajnoj upotrebi je da lijek gubi svoju efikasnost.

Pri izvođenju svjetlosne terapije (fototerapija) koriste se i prirodne i ultraljubičaste zrake različitih valnih dužina. Ove zrake mogu eliminirati ćelije imunološkog sistema koje su napale zdrave ćelije kože. U blagim i umjerenim slučajevima psorijaze, UVA i UVB zraci mogu imati pozitivan učinak na kontrolu tegoba.

U fototerapiji se primjenjuje PUVA (Psoralen + UVA) terapija u kombinaciji s psoralenom. Zraci koji se mogu koristiti u liječenju psorijaze su UVA zraci talasne dužine od 311 nanometara i uskopojasni UVB zraci talasne dužine od 313 nanometara. Uskopojasni ultraljubičasti B (UVB) zraci mogu se koristiti na djeci, trudnicama, dojiljama ili starijim osobama. Podtip psorijaze koji najbolje reaguje na fototerapiju je gutatna psorijaza.

U nekim slučajevima, liječnici mogu preferirati lijekove koji sadrže vitamin D. Katran ugljena je također među opcijama liječenja. Kreme koje sadrže vitamin D utiču na smanjenje brzine obnavljanja ćelija kože. Proizvodi koji sadrže ugljen mogu se koristiti u obliku kreme, ulja ili šampona.

U teškim slučajevima psorijaze uz fototerapiju se koriste i sistemski lijekovi, a liječenju se dodaju i kreme za lokalnu primjenu. Važno je održavati kožu vlažnom i mekom. Sistemska terapija lijekovima je poželjna posebno u slučajevima upale zglobova i zahvaćenosti noktiju.

Lijekovi protiv raka kao što su metotreksat i ciklosporin, oblici vitamina A poznati kao retinoidi i lijekovi koji potiču od fumarata su među sistemskim lijekovima koji se koriste u liječenju psorijaze. Kod pacijenata kod kojih je započeto sistemsko liječenje potrebno je obaviti rutinske pretrage krvi i pomno pratiti funkciju jetre i bubrega.

Retinoidni lijekovi potiskuju proizvodnju stanica kože. Ne treba zaboraviti da se lezije psorijaze mogu ponovo pojaviti nakon prestanka upotrebe ovih lijekova. Lijekovi koji potiču od retinoida također imaju različite nuspojave, kao što su upala usana i gubitak kose. Trudnice ili žene koje žele zatrudnjeti u roku od 3 godine ne smiju koristiti lijekove koji sadrže retinoide zbog mogućih urođenih mana.

Svrha upotrebe lijekova za kemoterapiju kao što su ciklosporin i metotreksat je suzbijanje odgovora imunološkog sistema. Ciklosporin je veoma efikasan u kontroli simptoma psorijaze, ali njegov efekat slabljenja imuniteta može dovesti do predispozicije osobe za razne zarazne bolesti. Ovi lijekovi imaju i druge nuspojave, kao što su problemi s bubrezima i visok krvni pritisak.

Uočeno je da se manje nuspojava javlja kada se koristi metotreksat u malim dozama, ali ne treba zaboraviti da se ozbiljne nuspojave mogu javiti i pri dugotrajnoj primjeni. Ove ozbiljne nuspojave uključuju oštećenje jetre i poremećaj proizvodnje krvnih stanica.

Kod psorijaze postoje situacije koje pokreću bolest i izazivaju njeno rasplamsavanje. To uključuje upalu krajnika, infekciju urinarnog trakta, karijes, oštećenje kože češanjem, abrazije i ogrebotine, emocionalne probleme, bolne događaje i stres. Sva ova stanja moraju se tretirati na odgovarajući način. Pacijenti koji primaju psihološku podršku od psihijatara ili psihologa također su među pristupima koji mogu biti korisni.

Psorijaza je bolest koja je vrlo sugestivna. Pozitivni osjećaji pacijenta u pogledu poboljšanja mogu u velikoj mjeri utjecati na tok bolesti. Prihvaćeno je da ove alternativne metode koje se primjenjuju na pacijente psihički rasterećuju i djeluju sugestivno. Iz tog razloga, važno je da osobe s psorijazom budu pod nadzorom liječnika i da imaju koristi od tradicionalnih metoda.

Veza između prehrambenih navika i načina života i psorijaze još nije u potpunosti razjašnjena. Riješiti se viška kilograma, izbjegavati konzumaciju proizvoda koji sadrže trans ili prirodne masti i smanjiti konzumaciju alkohola promjene su plana ishrane koje odgovaraju na pitanje šta je dobro za psorijazu. Istovremeno, pacijenti treba da vode računa o tome koje namirnice konzumiraju izazivaju razbuktavanje bolesti.

Stres je glavni okidač za psorijazu. Suočavanje sa životnim stresom može biti korisno i za smanjenje egzacerbacija i za kontrolu simptoma. Vježbe disanja, meditacije i prakse joge su među metodama koje se mogu koristiti za kontrolu stresa.