Šta je angiografija?

Šta je angiografija?

Istorija metode snimanja angiografije datira još od 400. godine prije nove ere. Poslednjih godina, zajedno sa razvojem u oblasti nauke i tehnologije, došlo je do značajnog razvoja metoda medicinskog snimanja. Angiografija, jedna od metoda snimanja, koristi se za detaljno ispitivanje anatomske strukture i karakteristika vaskularnog sistema, uključujući komore srca. Dok se angiografija prvo koristila samo za dijagnosticiranje bolesti, danas je angiografija važan dio interventnog liječenja. Kada je angiografija u pitanju, prvo što nam pada na pamet je pregled krvnih sudova koji hrane srce. Međutim, angiografija doslovno znači snimanje krvnih žila. Drugim riječima, angiografija je metoda snimanja koja omogućava detaljno ispitivanje krvnih žila povezanih s organima kao što su mozak, srce i jetra. Zbog toga se pri imenovanju angiografije u medicinskoj literaturi koristi naziv organa koji se pregleda. Na primjer; Procedura angiografije kojom se ispituje koronarna bolest srca koja hrani srce naziva se koronarna angiografija, angiografski pregled koji ispituje krvne sudove mozga se naziva cerebralna angiografija, ili angiografski postupak kojim se ispituju bubrežne žile naziva se angiografija bubrega.

Zašto se radi angiografija?

Angiografija je metoda snimanja koja pomaže u otkrivanju bolesti u ranoj fazi i spašava živote. Zašto se onda radi angiografija? Angiografija je postupak koji se izvodi kako bi se utvrdilo ima li začepljenja krvnih žila. Tokom angiografije lako se mogu otkriti aneurizme, proširenje ili sužavanje i baloni u krvnim žilama. Osim toga, u nekim slučajevima raka može doći do okluzije ili pomjeranja krvnih žila kao rezultat pritiska tumora na krvne žile. Kod bolesti kao što su srčani i moždani udar, otkrivanje krvnog suda koji uzrokuje krizu vrlo je važno za ranu intervenciju. U takvim slučajevima, angiografija otkriva začepljenu venu i započinje liječenje. Angiografija nije samo procedura koja se koristi u dijagnostici bolesti. U nekim slučajevima, interventne metode liječenja kao što je umetanje stentova u začepljene žile također se primjenjuju putem angiografije.

Kako se radi angiografija?

Nije lako vizualizirati krvne žile svakom radiološkom metodom snimanja. U metodi angiografije, davanje kontrastnog sredstva u vene omogućava vizualizaciju vena. Prije zahvata angiografije, ljekar specijalista koji će obaviti zahvat će dati neke preporuke pacijentu. Pacijent se kupa dan prije zahvata. Prilikom angiografskog zahvata obično se ulazi iz zapešća i prepona Da bi se postupak obavio na sterilniji način, pacijent mora prije zahvata očistiti dlake u predjelu prepona. Ukoliko pacijent nije u mogućnosti da samostalno obavi ove pripreme, može zatražiti pomoć od rođaka ili osoblja zdravstvene ustanove. Pacijent mora biti gladan tokom postupka. Iz tog razloga, ako je moguće, pacijentu se ne preporučuje ništa da jede ili pije posle 24:00 sata uveče. Pacijent treba prije operacije obavijestiti liječnika o svim lijekovima koje koristi, posebno o onima koji djeluju na razrjeđivanje krvi.

Dakle, kako se radi angiografija? Anestezija se uglavnom ne koristi tokom angiografske procedure, a šaka ili područje prepona u koje će se ući u tijelo se anesteziraju i dezinficiraju. Nakon toga se u arteriju ubacuje kanila iz bilo kojeg područja u koje se ulazi i otvara se ulazni put. U otvoreni ulaz postavlja se kateter u obliku cijevi. Napredak katetera u tijelu prati se na monitoru od strane tima koji izvodi proceduru. Nakon toga, kontrastni materijal koji omogućava vizualizaciju vena se šalje u tijelo kroz kateter. Količina upotrijebljenog kontrastnog materijala varira ovisno o dobi pacijenta, težini, spolu i tegobama vezanim za bolest. Kontrastni materijal koji se šalje tokom koronarne angiografije stiže do srca, dok srce radi. Slike vena se prave uz pomoć rendgenskih zraka i prenose na kompjuter. Prenesene slike prijavljuje ljekar specijalista.

Koliko traje angiografija?

Angiografija je efikasna metoda koja se koristi u dijagnostici mnogih bolesti. Neki pacijenti smatraju da je angiografija duga i teška procedura. Koliko dugo traje angiografija? Postupak angiografije traje otprilike 20-60 minuta. Ovaj period može varirati u zavisnosti od starosti pacijenta, težine i krvnih žila koje treba pregledati. Angiografija nije bolna procedura. Iz tog razloga pacijenti obično ne osjećaju bol u ovom periodu. Međutim, nakon angiografije, pacijentima se ne preporučuje ustajanje iz kreveta ili pomicanje područja u kojem se radi zahvat 6-8 sati zbog opasnosti od krvarenja.

Koje stvari treba uzeti u obzir nakon angiografije?

Prije zahvata, ljekar koji će obaviti zahvat traži od pacijenta da ponese vodu sa sobom. Najvažniji razlog za to je minimiziranje rizika da kontrastni materijal koji se koristi u postupku ošteti bubrege. Ukoliko pacijent nema zdravstveni problem koji ga sprečava da pije velike količine vode, preporučuje se da u roku od 2 sata nakon zahvata popije oko 2 litre tečnosti. Kada pacijent dođe u sobu nakon zahvata, doktor koji izvodi operaciju uklanja kateter. Međutim, nakon uklanjanja katetera, na područje na kojem se radi zahvat postavlja se vreća s pijeskom, posebno kod angiografije koja se izvodi u preponama. Postavljenu vreću s pijeskom treba držati oko 6 sati i ne treba je skidati. U isto vrijeme, s obzirom da pomjeranje noge može uzrokovati krvarenje, pacijent ne bi trebao ustajati kako bi mu zatrebao toalet tokom ovog perioda i trebao bi dobiti pomoć od onih oko sebe. Iznenadni pokreti poput kašljanja mogu uzrokovati krvarenje, pa u slučaju iznenadnog refleksa treba primijeniti ručni pritisak na tretirano područje. Nakon procedure angiografije, stanja poput otoka i edema se rijetko mogu javiti na tretiranom području. Nakon izlaska iz bolnice, pacijent može nastaviti sa svakodnevnim životom. Nakon angiografije, retko se mogu javiti bol, otok i edem na tretiranom području. U tom slučaju treba se obratiti ljekaru bez gubljenja vremena.

Rizici angiografije i moguće komplikacije

Kada se radi od strane stručnog i iskusnog tima iz oblasti angiografije, verovatnoća komplikacija vezanih za angiografiju gotovo da i ne postoji. Međutim, kao i kod svake procedure, nakon angiografije se mogu pojaviti neki rizici i komplikacije. Mogući rizici angiografije mogu se navesti na sljedeći način:

• Naročito nakon zahvata koji se izvode kroz prepone, kretanje pacijenta ili neadekvatan pritisak na područje zahvata mogu uzrokovati rizik od krvarenja. U tom slučaju može doći do velikih modrica na nozi pacijenta.
• Ako je pacijent alergičan na korišćeni kontrastni materijal, mogu se javiti blage alergijske reakcije kao što su svrab i crvenilo.
• Na tretiranom području može se osjetiti peckanje i toplina.
• Mučnina i vrtoglavica mogu se javiti zbog dugotrajnog gladovanja.
• Pacijentove bubrežne funkcije se mogu pogoršati. Ova situacija je obično privremena. Međutim, rijetko može doći do ozbiljnog oštećenja bubrega. U tom slučaju pacijentu je potrebna hitna intervencija.
• Bol, oteklina i crvenilo mogu se javiti u ulaznom području gdje je postavljena kanila. Budući da je ova situacija obično znak infekcije, potrebno je bez odlaganja obratiti se najbližoj zdravstvenoj ustanovi.
• Angiografska procedura koju ne izvodi stručni tim može oštetiti venu u koju se ulazi.
• Tokom postupka postoji rizik od srčanog i moždanog udara. Međutim, nema dovoljno dokaza da se kaže da je ovo stanje direktno povezano s angiografijom. Blokirana arterija pacijenta može uzrokovati rizik od srčanog i moždanog udara tokom postupka.

Angiografija je važna metoda snimanja koja spašava živote kada je izvode stručnjaci. Zahvaljujući angiografiji, mnoge važne bolesti kao što su srčani udar, moždani udar, zatajenje bubrega i bolesti jetre mogu se otkriti i liječiti u ranoj fazi. Ne zaboravite kontaktirati najbližu zdravstvenu ustanovu kako biste dobili detaljne informacije o angiografiji. Želimo vam zdrave dane.